Sve ovo upućuje na Kolindin povratak u politiku, pitali smo stručnjake što možemo očekivati

Otkako se bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović povukla iz visoke politike nakon što joj je izmaknuo drugi mandat na Pantovčaku, nerijetko se povlači pitanje njezina povratka na političku scenu. Portal Direktno stoga je upitao komunikacijskog stručnjaka Krešimira Macana i političkog analitičara Davora Gjenera smatraju li da je Kolinda doista rekla “posljednje zbogom” politici.

Grabar-Kitarović, kao prva hrvatska predsjednica u povijesti hrvatske države, dužnost je preuzela u veljači 2015., a s Pantovčaka odlazi pet godina kasnije, kada u drugom krugu predsjedničkih izbora uvjerljivu pobjedu odnosi Zoran Milanović.

Poslije izbornog poraza, koji je stigao nakon niza njezinih gafova tijekom predizborne kampanje, Kolinda je djelovala kao da joj je “pao kamen sa srca” što napušta predsjedničku fotelju i gotovo preko noći nestala je iz medijskog i političkog života. I formalno se odmaknula od politike, a njezino pojavljivanje u javnosti i na društvenim mrežama svedeno je na minimum.



Povratak u medije

No nešto kasnije stvari se drastično mijenjaju. Kolindina aktivnost iznova se pojačavala, da bismo došli do situacije gdje danas gotovo da nema medija u kojem se bivša predsjednica ne pojavljuje i ne komentira najvažnije događaje na društveno-političkoj sceni. Osim što koristi svaku priliku da bi se založila za prava žena, Kolinda je u nekoliko navrata, primjerice, komentirala rusku agresiju na Ukrajinu, a u petak je otvoreno kritizirala EU što još uvijek nisu otvoreni pregovori s BiH oko ulaska u Uniju.

“Jako sam kritična prema Europskoj uniji. Čini me zadovoljnom činjenica da je Ukrajina dobila status kandidata, ali istovremeno jako zamjeram što još uvijek nisu otvoreni pregovori s BiH. Pitam se trebamo li novi rat da ta zemlja napreduje prema EU-u”, upozorila je Kolinda, koja je zabrinuta da bi u BiH mogao eskalirati konflikt započet sukobom Rusije i Ukrajine.

Paralelno s time, bivša predsjednica pojačala je aktivnost i na društvenim mrežama. Fotografija na kojoj sjedi na sredini Pelješkog mosta brzo je postala apsolutni hit na Facebooku i Twitteru, gdje korisnici zazivaju njezin povratak, šaleći se da joj je “sve oprošteno”. U srpnju je, pak, primjerice devet puta objavljivala na mrežama, a najglasnije je odjeknula njezina podrška Ukrajini, kada je Kolinda pozirala ispred zagrebačke katedrale odjevena u plave i žute boje ukrajinske zastave, držeći pritom u ruci buket suncokreta, simbol podrške napadnutoj zemlji.

Macan: Želi da se zna da je aktivna i prisutna

Nakon što je bivša predsjednica Hrvatske svojim objavama i komentarima došla u fokus javne pažnje, opravdano se nametnulo pitanje vraća li se u aktivnu politiku. Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan nije želio isključiti ni jednu mogućnost.

“Jedno je sigurno, želi da eventualno zainteresirani znaju da je aktivna i prisutna. Ovo radite kada želite da vas javnost primijeti i da tu prisutnost nekako održavate, ‘podgrijavate'”, kratko je za Direktno kazao Macan, dodajući da jedino Kolinda zna koji je cilj njezina povratka u medije, ako ga uopće ima.



S istim smo pitanjem kontaktirali i političkog analitičara Davora Gjenera, za kojega nema znaka upitnika nad Kolindinim namjerama.

“Očito je da se namjerava ozbiljnije vratiti u nacionalnu politiku, što je zapravo i potpuno prirodno. Netko tko je bio predsjednik, zastupao cijeli politički narod, ne može tek tako nestati iz političkog života. U njemu su na ovaj ili onaj način i dalje i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, i to je potpuno normalno”, smatra Gjenero, koji ne bi bio iznenađen kada bi Grabar-Kitarović ušla u utrku za novi predsjednički mandat na izborima 2024. godine.

Povratak na predsjedničkim izborima?

“Mandat predsjednika Republike ide kraju, očito je da u tu političku arenu ulazi i Gordan Jandroković, ali treba pričekati i vidjeti kako će se ti odnosi razvijati. Što se tiče bivše predsjednice, vjerojatno je svjesna toga da nakon što ste bili na poziciji na kojoj predstavljate cijeli politički narod, ne možete napraviti korak ispod toga i pokušati se stranački angažirati. To smo vidjeli kod Josipovića, koji je nakon odlaska s Pantovčaka bezuspješno pokušao formirati svoju stranku i vratiti se u stranku kojoj je bio član. Hrvatska je konsolidirana demokracija i tu preskakanje s funkcije predsjednika na funkciju premijera jednostavno ne funkcionira. Od predsjednika Republike očekuje se strateško razmišljanje i distanca prema kratkoročnim dnevno-političkim stranačkim odnosima. Ako bi ušla u stranačku arenu, mislim da bi Grabar-Kitarović samoj sebi napravila štetu”, uvjeren je Gjenero.

Zamolili smo stoga političkog analitičara da usporedi političko djelovanje bivše predsjednice s onim što danas prepoznajemo kao Milanovićevu politiku.

“Mislim da i ona sama sada želi pokazati do koje je mjere njezina politička pozicija bila superiorna ovome što danas vidimo kod Milanovića. Bivša predsjednica nije konfliktna osoba, ne ide ‘ad hominem’, ne napada Milanovića, ali očito je da nudi alternativnu strategiju”, govori.

“Grabar-Kitarović je osoba koja je izrasla pod utjecajem američkog političkog svjetonazora, ali to ni u kojem slučaju nije mana, nego vrlina. Ona donosi određenu pragmatičnost i potrebu za integriranošću, dok je, s druge strane, najveći problem trenutnog predsjednika činjenica da je on potpuno marginaliziran u međunarodnim odnosima, prepoznat kao izazivač problema i kao osoba na koju se ne može računati u nekoj međunarodnoj suradnji”, nastavlja razgovor Gjenero, podsjećajući na to da je Kolinda među pokretačima Inicijative triju mora, posebno značajne u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu.

“Sve to govori koliko je bivša predsjednica zapravo anticipirala procese koji se sada odvijaju u Europi, to je njezin ulog u međunarodnoj, ali i domaćoj areni”, zaključuje politički analitičar za portal Direktno.



 

 

Direktno.hr | Foto: FaH