ŠTO ĆE BITI S CIJENAMA GORIVA U UTORAK? Ove su opcije na stolu, Štern poručio vladajućima: ‘Pogledajte Orbana’

Napokon neke dobre vijesti s tržišta nafte. U petak su cijene na međunarodnim tržištima pale ispod 114 dolara budući da su podizanje kamatnih stopa u SAD-u i najava strože monetarne politike u eurozoni potaknuli strah od recesije i slabije potražnje za energentima.

 

Tako je cijena barela na londonskom tržištu na zatvaranju bila 113,12 dolara, što je više od šest dolara manje od njezine cijene u ponedjeljak kada je bila 119,80 dolara. U isto vrijeme barel na američkom tržištu je od 119 dolara u ponedjeljak do petka pao na 109.56 dolara.

Reklo bi se dobre vijesti za naše vozače, zar ne? Ali nije baš tako. Cijene na hrvatskim benzinskim crpkama ovise o cijenama na mediteranskom tržištu, gdje situacija nije tako dobra. Sredinom tjedna pojavile su se vijesti kako bi cijena litre eurosupera u utorak mogla porasti za 71 lipu te bi iznosila 14,20 kuna, dok bi cijena litre eurodizela porasla za gotovo kunu i pol te koštala 14,52 kune.

Još uvijek nije sigurno hoće li se to dogoditi, ali kako je od prošlog povećanja cijena zbog vladine uredbe prošlo skoro dva tjedna, takav scenarij nije nemoguć. Sam ministar Marić se iz Luksemburga javio s ne baš najboljim prognozama. U razgovoru za HRT je komentirao povećanje cijena nafte na međunarodnim tržištima.

“Mi smo u nekoliko navrata intervenirali, pa tako i zadnji put s dodatnim snižavanjem i trošarine”, rekao je Marić istaknuvši kako je prostor na trošarinama ostao dosta limitiran.

“Kako ćemo reagirati, to ćemo još vidjeti”, poručio je ministar građanima.

Nekoliko opcija na stolu

Visokim cijenama nafte, usprkos ovom zadnjem padu, pridonose embargo na rusku naftu i otvaranje kineskog gospodarstva nakon pandemije. Tu se uplelo i obećanje zemalja OPEC-a kojima, iako su u srpnju obećali povećati proizvodnju za 50 posto, skoro nitko ne vjeruje.

“U posljednjih nekoliko godina nisu nikada povećali proizvodnju. Teško je vjerovati da će sad to ispuniti”, komentira energetski stručnjak Davor Štern.

Hoće li Vlada reagirati, saznati ćemo u ponedjeljak. Cijene goriva mijenjaju se u ponoć s ponedjeljka na utorak pa je za očekivati da će do onda donijeti odluku. Iako ministar Marić govori kako je prostor na trošarinama dosta limitiran zbog europske direktive te im je nakon ove dvije intervencije ostalo još nekakvih manje od 20 lipa na strani dizela te oko 36, 37 lipa na strani benzina, Štern kaže kako to baš i nije istina.

““Evo, Mađarska je skroz ukinula trošarine bez obzira na pravila EU, pa zašto ne bismo to isto mogli i mi”, pita se Štern.

Na stolu je u ovom trenutku nekoliko opcija, a jedna od njih je ograničavanje osnovne cijene goriva kao što je Vlada napravila još prošle godine. Tada se nije dogodilo ono što su neki predviđali, nestašice i redovi na benzinskim postajama. Ali ne zaboravimo, tada nije bilo ni embarga na rusku naftu.

Vjerojatno će Vlada i ovaj put sniziti trošarine. Ministar Marić je i sam rekao koliko tu još ima manevarskog prostora. Cijene goriva bile bi manje, ali i država bi izgubila znatna sredstva u proračunu što bi na kraju, kao i uvijek, platili oni najsiromašniji.

Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava kako na taj način još više pomažemo bogatima nego siromašnima.

Ne živimo u zemlji snova

“Ne zaboravimo da Vlada na taj način iz proračuna subvencionira i jahte koje troše velike količine energenata kao i skupe automobile. Vlada s energetskim dodatkom može zaštiti najsiromašnije, a ne subvencionirati najbogatije”, zaključuje Novotny.

U međuvremenu, šef Međunarodne energetske agencije Fatih Birol upozorava da bi cijene sirove nafte mogle dodatno narasti.

“Ne živimo u zemlji snova. Izgubljenu naftu moramo nadomjestiti drugom naftom”, rekao je Birol dodavši kako je ovogodišnja zima u Europi biti jako teška.

S njime se slaže i Štern koji upozorava kako bi se Europoljanima igra s ruskom naftom obiti o glavu.

“Nije samo naša Vlada problematična, cijela Europa je poludjela. Oni odu isključiti Rusiju. To je kao da ja sad kažem da ću isključiti vodu u svojoj kući i živjeti bez nje. Neke stvari su realne, neke nisu, a embargo na rusku naftu nema veze sa stvarnošću. Jedna stvar je ono što ja mislim i osjećam i kako bih ja to riješio, ali nešto posve druge su nasušne potrebe. Još kad se u Hrvatskoj spoji uvođenje eura s rastućim cijenama koje bi ovako i onako rasle, mi ćemo biti u velikim problemima”, zaključuje Štern.

 

 

Dnevno.hr

Foto: Darko Tomas / CROPIX