Hrvatska
Hrvatska ima visoko razvijeno mješovito gospodarstvo i jedno je od najvećih gospodarstava jugoistočne Europe nominalno bruto domaćeg proizvoda (bruto domaći proizvod). Održava slično visok regionalni BDP po stanovniku. To je otvoreno gospodarstvo s akomodativnom vanjskom politikom, koje uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini u Europi.
Unutar Hrvatske, gospodarski razvoj varira među županijama, s najjačim rastom u središnjoj Hrvatskoj i njezinom financijskom središtu, Zagrebu. Ima vrlo visoku razinu ljudskog razvoja, niske razine nejednakosti prihoda i visoku kvalitetu života.
Gospodarska struktura i povijest
Gospodarska povijest Hrvatske usko je povezana s njezinim povijesnim naporima na izgradnji nacije. Njezino predindustrijsko gospodarstvo iskoristilo je geografiju i prirodne resurse zemlje za usmjeravanje poljoprivrednog rasta.
U 1800-ima je došlo do brodograđevnog buma, željeznice i široke industrijalizacije. Tijekom 1900-ih Hrvatska je ušla u plansko gospodarstvo (s socijalizmom) 1941. i u zapovjedno gospodarstvo (s komunizmom) tijekom Drugog svjetskog rata.
Prošla je brzu urbanizaciju 1950-ih i decentralizaciju 1965. godine, diverzificirajući svoje gospodarstvo prije osamostaljenja Hrvatske 1990. godine. Hrvatski rat za neovisnost (1991–95) obuzdao je 21–25% ratnog bruto domaći proizvod, ostavljajući za sobom tranzicijsko gospodarstvo u razvoju.
Moderna ekonomija i trgovina
Suvremeno hrvatsko gospodarstvo smatra se visokim dohotkom, a u njemu dominiraju tercijarni uslužni i industrijski sektori koji čine 70% bruto domaći proizvod. Turizam u Hrvatskoj rutinski generira od 10% do 15% ukupnog bruto domaći proizvod.
Energetska snaga u nastajanju u Europi, ima strateška ulaganja u ukapljeni prirodni plin, geotermalne mreže i električni promet. Podupire regionalnu gospodarsku aktivnost putem prometnih mreža duž Jadranskog mora i preko europskih koridora.
Članica je eurozona i Schengena. Hrvatska ima sporazume o slobodnoj trgovini s mnogim svjetskim zemljama i dio je WTO-a (2000.) i EGP-a (2013.).
Povijesni industrijski razvoj
Dok je Hrvatska još bila dio Austro-Ugarske Monarhije, njezino je gospodarstvo zadržalo veliki poljoprivredni sektor s industrijalizacijom koja se širila kroz veće gradove. Kraljevina Hrvatska imala je visok udio stanovništva koje je radilo na poljoprivrednim zemljištima. U to vrijeme razvijale su se mnoge industrijske grane, kao što su šumarstvo i drvna industrija (lančarstvo, proizvodnja potaše, pilane, brodogradnja). Najprofitabilnija je bila izrada staja, čiji je procvat započeo u 1820-ima s krčenjem hrastovih šuma oko Karlovca i Siska, te ponovno u 1850-ima s močvarnim hrastovim masama uz rijeke Savu i Dravu. Brodogradnja u Hrvatskoj odigrala je značajnu ulogu u 1850-ima u Austrijskom Carstvu, posebno u jedrenjacima dugog dometa.
Hrvatsko tržište rada je višegodišnje neučinkovito, s nedovoljno razvijenom investicijskom klimom i neučinkovitim sustavom poreza na dobit i dohodak.
- Članica je eurozona i Schengena.
- Turizam stvara 10 do 15 posto ukupnog bruto domaći proizvod.
- Dio je WTO-a (2000.) i EGP-a (2013.).
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0