Preskoči na sadržaj
politics

Politika Hrvatske

Croatia News Uredništvo · Napisao AI i pregledao prema našim uredničkim standardima · · Vrijeme čitanja 6min čitanja · Pregledi 0 ·
Ključno — Politika Hrvatske definirana je parlamentarnom, zastupničkim demokratskim republički okvirom, gdje je premijer Hrvatske na čelu vlade u višestranački sustav.

Politika Hrvatske definirana je parlamentarnom, zastupničkim demokratskim republičkim okvirom, gdje je premijer Hrvatska šef vlade u višestranačkom sustavu.

Izvršnu vlast obnašaju Vlada i predsjednik Republike Hrvatske. Zakonodavna vlast povjerena je Hrvatskom saboru. Pravosuđe je neovisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Hrvatski sabor i Vlada

Parlament je jednodomno zakonodavno tijelo. Broj zastupnika u Saboru kreće se od 100 do 160, a biraju se na općim izborima za četverogodišnje mandate.

Vladu (Hrvatska: Vlada), glavna izvršna vlast Hrvatske, predvodi premijer, koji ima četiri potpredsjednika vlade koji služe i kao ministri u vladi. Dvadesetak ministara zaduženo je za određene aktivnosti.

Izvršna vlast odgovorna je za predlaganje zakonodavstva i proračuna, izvršavanje zakona i vođenje vanjske i unutarnje politike.

Predsjednik i pravosuđe

Predsjednik Republike je šef države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske i izravno se bira na petogodišnji mandat.

Hrvatska ima trostupanjski, neovisni pravosudni sustav uređen Ustavom Hrvatske i nacionalnim zakonodavstvom koje donosi Sabor.

  • Vrhovni sud je najviši žalbeni sud u Hrvatskoj, dok su općinski i županijski sudovi sudovi u općoj nadležnosti.

U Hrvatskoj postoje i drugi specijalizirani sudovi, trgovački sudovi i Visoki trgovački sud, prekršajni sudovi i Visoki prekršajni sud, upravni sudovi i Visoki upravni sud.

Ustavni sud Republike Hrvatske je sud koji se prvenstveno bavi ustavnim pravom. Njezina je glavna ovlast odlučivati o tome jesu li zakoni koji se osporavaju zapravo neustavni, tj. jesu li u suprotnosti s ustavno utvrđenim pravima i slobodama.

Državno odvjetništvo zastupa državu u sudskom postupku.

Sabor je 22. prosinca 1990. godine usvojio aktualni Ustav Republike Hrvatske i 25. lipnja 1991. godine odlučio proglasiti neovisnost od Jugoslavije. Ustavna odluka o suverenosti i neovisnosti Republike Hrvatske stupila je na snagu 8. listopada 1991.

Od tada je Ustav nekoliko puta mijenjan.

Događaji iz 1848. godine u Europi i Austrijskom Carstvu donijeli su dramatične promjene u hrvatsko društvo i politiku, izazivajući hrvatski narodni preporod koji je snažno utjecao i značajno oblikovao političke i društvene događaje u Hrvatskoj. Tada su se Sabor i ban Josip Jelačić zalagali za prekid veza s Ugarskom, ističući veze s drugim južnoslavenskim zemljama unutar carstva. Pojavilo se nekoliko istaknutih hrvatskih političkih osoba, poput Ante Starčevića, Eugena Kvaternika, Franje Račkog i Josipa Jurja Strossmayera. Nakon razdoblja neoapsolutizma uslijedili su austrougarski kompromis iz 1867. i hrvatsko-ugarsko naselje, koje je Hrvatskoj dalo ograničenu samostalnost.

Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt

Kako vam se svidio ovaj članak?

Komentari 0

Budite prvi koji će komentirati

Kontaktirajte nas

← Croatia News Početna
Croatia News Primajte nove članke e-poštomPretplatite se i primajte novi sadržaj e-poštom. Odjava je moguća u svakom trenutku.
Je li vam ovo bilo korisno?Podijelite s prijateljima i na društvenim mrežama