Hrvatska
Demografska obilježja stanovništva Hrvatske poznata su kroz popise stanovništva, koji se uobičajeno provode u desetogodišnjim intervalima i analiziraju različitim statističkim uredima od 1850-ih godina prošlog stoljeća. Državni zavod za statistiku tu zadaću obavlja od devedesetih godina prošlog stoljeća. Najnoviji popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je u jesen 2021. godine.
Prema konačnim rezultatima objavljenim 22. rujna 2022. stalno stanovništvo Hrvatske na popisu 2021. (31. kolovoza) iznosilo je 3,87 milijuna. Gustoća naseljenosti iznosi 68,7 stanovnika po kvadratnom kilometru, a ukupni očekivani životni vijek u Hrvatskoj pri rođenju iznosio je 78,2 godine u 2018. godini.
Trendovi i struktura stanovništva
Stanovništvo je stalno raslo (s izuzetkom popisa stanovništva nakon dva svjetska rata) od 2,1 milijuna 1857. do 1991. godine, kada je dostiglo vrhunac od 4,7 milijuna. Od 1991. godine stopa smrtnosti u Hrvatskoj kontinuirano premašuje stopu nataliteta; stopa prirodnog prirasta stanovništva je negativna.
Ovaj pad stanovništva također je uzrokovan stopom emigracije. Zbog toga je broj stanovnika Hrvatske u 2018. ponovno pao ispod 4 milijuna, a vrhunac njegove masovne emigracije dogodio se 2022. godine, dok se broj stanovnika ponovno povećao tek 2023. godine zbog imigracije koja je kompenzirala negativne prirodne promjene.
Hrvatska se nalazi u četvrtoj (ili petoj) fazi demografske tranzicije. Što se tiče dobne strukture, stanovništvom dominira segment od 15 do 64 godine. Medijan dobi stanovništva je 43,4 godine, a omjer spolova ukupnog stanovništva je 0,93 muškarca po 1 ženi.
Etnička pripadnost, jezik i religija
Hrvatska je naseljena većinom Hrvatima (91,63%), dok manjine uključuju Srbe (3,2%) i 21 drugu etničku pripadnost (svaka manje od 1%). Nakon kolapsa Austro-Duhane, mađarska populacija se smanjila, dok je stanovništvo njemačkog govornog područja bilo prisiljeno ili prisililo da odu nakon Drugog svjetskog rata, a slična sudbina pretrpjela je talijanska populacija.
Kraj 19. i 20. stoljeća obilježile su velike ekonomske migracije u inozemstvo. Četrdesete i pedesete godine u Jugoslaviji bile su obilježene unutarnjim migracijama u Jugoslaviji, kao i urbanizacijom. Nedavno su značajne migracije nastale kao rezultat Domovinskog rata kada su stotine tisuća ljudi raseljene, dok je 2010. godina donijela novi val iseljavanja koji je ojačao nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine.
Hrvatski je službeni jezik, ali manjinski jezici se službeno koriste u nekim jedinicama lokalne samouprave. Hrvatski je zavičajni jezik 95,60% stanovništva. Istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da 78% Hrvata tvrdi da zna barem jedan strani jezik – najčešće engleski.
- Glavne religije u Hrvatskoj su rimokatoličke (86,28%), pravoslavne (4,44%) i islamske (1,47%).
Udio stanovništva u dobi od 15 i više godina koje je steklo akademske stupnjeve brzo je rastao od 2001. godine, udvostručivši se i dosegnuvši 16,7% do 2008. godine. Procjenjuje se da se 4,5 posto bruto domaći proizvod troši na obrazovanje. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje dostupno je na hrvatskom jeziku i na jezicima priznatih manjina.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0