Diplomati u Ženevi raspravljaju o regulaciji autonomnih sustava naoružanja
U Ženevi je 16. studenog 2026. godine započela međunarodna skupština pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda kako bi se odlučilo o pokretanju pregovora za uspostavljanje pravno obvezujućeg sporazuma o smrtnim autonomnim sustavima naoružanja (LAWS). Rasprave će se fokusirati na pitanje regulacije vojnih tehnologija, poput dronova, robota, tenkova i podmornica, koje su sposobne operirati bez izravne ljudske intervencije.
Situacija na diplomatskom planu ostaje napeta zbog dubokih podjela među sudionikima. Sjednice se odvijaju u trenutku kada se tehnologija umjetne inteligencije sve brže integrira u moderne vojne operacije. Prema dostupnim informacijama, sustavi koji su djelomično autonomni i potpomognuti umjetnom inteligencijom već su viđeni u upotrebi tijekom ratnih sukoba u Ukrajini, Sudanu i na Blisku istoku, što dodatno naglašava hitnost rasprave.
Diplomatske podjele i stavovi velikih sila
Unatoč pritisku javnosti i humanitarnih organizacija, određene sile pružaju snažan otpor inicijativi za nove pravne okvire. Sjedinjene Američke Države, Rusija i Izrael protive se uvođenju pravno obvezujućih pravila, tvrdeći da su postojeće međunarodno humanitarno pravo dovoljna za regulaciju ovih tehnologija. S druge strane, većina od 128 država članica Konvencije o određenim konvencionalnim naoružanjima podržava inicijativu za regulaciju autonomnog naoružanja.
Neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske, zauzimaju nešto fleksibilnije stavove, podržavajući dogovor koji bi omogućio pregovore bez prevelikih ograničenja. Diplomati su izjavili da će rasprave vjerojatno biti teške, ali da bi se kompromis mogao postići do kraja tjedna. Mogući ishodi uključuju postizanje pravno obvezujućeg sporazuma, usvajanje smjernica koje nisu pravno obvezujuće ili hibridni model dogovora.
Tijekom procesa pregovora pojavile su se i izvješća o političkim napetostima, uključujući tvrdnje da Rusija planira spriječiti Europsku uniju, koja sudjeluje kao promatrač, da govori tijekom razgovora.
Humanitarni izazovi i etičke dileme
Pitanje autonomnog naoružanja izaziva zabrinutost među humanitarnim organizacijama i religijskim voditeljima. Verity Coyle iz organizacije Human Rights Watch istaknula je opasnost koju ovi sustavi predstavljaju, navodeći da strogo je zabranjeno dopustiti strojevima da odlučuju o tome tko će živjeti, a tko će poginuti na bojnom polju, uz upozorenje da se svijet približava distopijskoj stvarnosti.
Međunarodni odbor Crvenog križa također je izrazio zabrinutost, naglašavajući da postojeće humanitarno pravo ne rješava adekvatno specifične rizike koje predstavljaju autonomna naoružanja. Slične opasnosti istaknuo je i Papa Leo XIV, koji je upozorio na rizike koje ovi sustavi donose čovječanstvu.
S stručnim se mišljenjima slaže i Anna Hehir iz Instituta za budućnost života, koja je ukazala na izvješća o ranoj upotrebi potpuno autonomnih sustava u Ukrajini, što dodatno otežava postizanje globalnog konsenzusa o granicama korištenja umjetne inteligencije u vojnim svrhe.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0