Kriptovalute – revolucija koja će pomijeniti svijet i naše svakodnevne odnose

Kriptovalute su globalni trend liberalizacije, digitalizacije i decentralizacije ekonomije i drugih dimenzija ljudske aktivnosti. Za početak, definicija kriptovaluta je da se radi o valutama koje nisu samo digitalne, već iza njih nema države niti drugih javnih institucija jer su kriptovalute direktno stvorene od pojedinaca i zajednica kroz suradnju i inovaciju. Znači, kriptovalute postoje jer njeni korisnici i članovi zajednica vjeruju u njihove funkcije.

Pojava kriptovaluta krajem 2000-ih godina nije samo ekonomske i političke naravi što se tiče borbe za slobodu i stvaranja novih tipova poslovanja. Radi se o trendu koji utječe i na naše društvene statuse kao i na odnose u svakodnevnom životu.

Postoji više načina kako se ti procesi odvijaju. Može se reći da su kriptovalute u skladu s anti-nacionalističkim i kozmopolitičkim idejama što se tiče pojedinaca, ekonomije i kolektivnog organiziranja. Na primjer, kriptovalute poput Bitcoina i Litecoina nude alternative državnocentralnim i nacionalnim sistemima za trgovinu, bankarstvo i usluge. Kriptovalute su globalne jer ljudi surađuju, trguju i drže novac bez posrednika poput banaka i država.



Suradnja bez posrednika je jedan od glavnih vidova decentralizacije kroz koju se pojedinci mogu organizirati u zajednice (communities). U decentraliziranim digitalnim i virtualnim zajednicama ljudi mogu surađivati globalno i lokalno oko raznih tema poput ekologije, poduzetništva i kulture. Ti procesi i suradnje su i primjer direktne, decentralizirane demokracije i međuljudskih razgovora.

Dalji razvoj demokracije je dosta povezan s kriptovalutama jer se radi o novim mogućnostima za međuljudsku suradnju. Pojedinac može biti član raznih zajednica i mreža gdje se glasa digitalno i može sudjelovati u više procesa istovremeno. Tako, decentralizirana demokracija nudi alternativu sadašnjim sistemima političke reprezentacije s političkim strankama koje se danas sve češće kritiziraju kao korumpirane, oportunističke i elitističke organizacije.

“Kriptozajednice” također utječu na naš pojedinačni razvoj što se tiče socijalnih aspekata. Na primjer, umjesto statusa kupca u banci, pojedinac ima status člana zajednice gdje može utjecati na razvoj zajednice. Na sličan način, umjesto da je pojedinac samo konzument, on može biti i sukreator jednog procesa ili proizvoda.

Također se radi o stvaranju povjerenja, solidarnosti i jedinstva među ljudima kroz suradnju i demokraciju. Tu dosta igra ulogu tehnologija blockchaina koja stvara transparentnost jer blockchain funkcionira kao decentralizirana baza podataka i knjiga. Sve transakcije među pojedincima i organizacijama zapisuju se u blockchain i ta informacija se ne može izbrisati što znači da je lakše prepoznati greške, kršenje pravila i kriminal.

Zbog navedenih razloga, kriptovalute daju mogućnost za dalju liberalizaciju, decentralizaciju i globalizaciju gdje pojedinci i zajednice mogu kreirati nove institucije, rješenja i sisteme bez posrednika poput država. To se ne odnosi samo na ekonomiju i financije, već i na to kako ćemo se ponašati i odnositi jedni prema drugima. Budućnost je digitalna, bez raznih granica i s novim mogućnostima i prednostima koje dovode do više suradnje i solidarnosti kroz slobodne interakcije, zajedničke projekte i bolju demokraciju.