GOTOVO JE SA SUNČANOM JESENI, STIŽE NAGLO POGORŠANJE VREMENA! Zahvatit će cijelu zemlju, studeni će opravdati svoj naziv!

Jesen je u svom punom zamahu, što je vidljivo i na prirodnim pojavama. Vrijeme je sve hladnije, kišovitije, a ulice su zažutile od hrpe otpalog lišća.

Tako ćemo u idućim danima biti svjedocima velikih količina kiše, koja će početi padati već u ponedjeljak u večernjim satima, dok nas u utorak diljem zemlje očekuje kišovito, ponegdje i s grmljavinom.

Iz Državnog hidrometeorološkog centra (DHMZ) najavljuju pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz kišu, a mjestimice i obilniju kišu.



 

Prognoza DHMZ-a

“Na Jadranu su lokalno mogući i izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom, osobito u Dalmaciji.

Prijepodne postupan prestanak oborine, a zatim i djelomično razvedravanje, najprije na zapadu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, potom i sjeverozapadni. Na Jadranu umjeren i jak jugozapadnjak i jugo, a prolazno i sjeverozapadnjak.

 

Foto; Screenshot/DHMZ

 



Jutarnja temperatura uglavnom od 7 do 11, na Jadranu između 13 i 17, a najviša dnevna od 11 do 16 na kopnu te između 17 i 21 °C na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije”, najavili su iz DHMZ.

No, tek što će se razvedriti u utorak, u srijedu nas čeka novo pogoršanje vremena, javljaju meteorolozi.

Naime, stiže nova ciklona, ponegdje s pljuskovima, a prevladavat će južina.

 

Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, sve do kraja tjedna čeka nas promjenjivo vrijeme s povremenom kišom uz tek povremena sunčana razdoblja. Takvo vrijeme očekuje se u gotovo cijeloj zemlji.

 

Foto: Screenshot/DHMZ

Vakula: ‘Ovog listopada spoznali smo raznolika lica jeseni’

Meteorolog Zoran Vakula u nedjelju je za HRT objavio meteorološku analizu listopada, pa je rekao:



“U ovogodišnjem smo listopadu spoznali raznolika lica jeseni – od topline, na neke dane čak i rekordne za doba godine, do hladnoće, te od vrlo suhoga vremena do čak vrlo kišnoga. Unatoč tome, kao i prognozi u većini Hrvatske o vjerojatno ne odviše topla sljedeća 2 mjeseca – i ova godina diljem Lijepe Naše bit će među toplijima u povijesti mjerenja. Srećom za mnoge, vjerojatno ne među njih 10, kakve su bile prošle. Barem ne na našem lokalnom nivou.

Premda su posljednji listopadski dani ponegdje bili topli kao rijetko kada u povijesti mjerenja potkraj listopada, kao primjerice u Dubrovniku; i početkom mjeseca je mjestimice u kopnenom području nadmašena dosadašnja rekordno visoka temperatura zraka na neke nadnevke – listopad je ipak diljem Hrvatske bio barem malo hladniji od prosječnoga, a ponegdje i više, barem prema preliminarnoj analizi srednje mjesečne temperature zraka na glavnim meteorološkim postajama DHMZ-a. Naravno, kao i uvijek, konačni sud i službene klimatološke ocjene dat će nakon detaljne analize klimatolozi DHMZ-a.

 

 



No, trenutačno djeluje da će ovogodišnji listopad za temperaturu dobiti ocjene većinom “hladan”, rjeđe ponegdje “normalan”, kao primjerice u već spominjanom Dubrovniku te u Rijeci. Odstupanja od srednjaka iz klimatološkog razdoblja 1981.-2010. godina bit će većinom od -2 do 0 °C, što će ovogodišnji listopad u većini hrvatskih krajeva svrstati među hladnije u posljednjih desetak godina.

Zbog ukupne količine oborine ovaj će listopad dobiti uistinu raznolike ocjene jer je zabilježen i znatniji višak oborine u odnosu na prosjek, a i znatniji manjak. Stoga će klimatološka ocjena vjerojatno biti od “vrlo sušno”, u primjerice Senju, do “vrlo kišno”, u primjerice Sisku i Komiži. No, zanimljivo je primijetiti kako će na većini uobičajenih predstavnika pojedinih regija u kojima živi ponajviše stanovnika – u Osijeku, Zagrebu, Gospiću, Kninu, Splitu i Dubrovniku – listopad prema ukupnoj količini oborine vjerojatno dobiti ocjenu “normalan”.

Dugoročna prognoza

“Za razliku od mnogobrojnih prošlih dugoročnih prognoza do ljeta 2021. godine – ove za sljedeće mjesece nisu jako postojane. Rezultati izračuna razlikuju se iz mjeseca u mjesec kad se gledaju pozitivna/negativna odstupanja od prosjeka, pri čemu prognoze vjerojatnosti tih odstupanja nisu velike.

Uostalom, i ovaj je listopad dokaz nedovoljne pouzdanosti dugoročnih prognoza. Dosadašnji izračuni – čak i posljednji u rujnu – upućivali su na povećanu vjerojatnost barem malog pozitivnog odstupanja srednje listopadske temperature zraka od prosjeka, a dogodilo se negativno odstupanje, ponegdje i znatnije.



Stoga se još jednom potvrdilo kako su dugoročne vremenske prognoze izazovno područje znanosti u kojem još ima puno prostora za napredak”, zaključio je Vakula.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.