Hrvatska obilježava 35. godišnjicu pada Vukovara i zločina u Škabrnji
Hrvatska održava komemoracije 18. novembra 2026. godine kako bi obilježila 35. godišnjicu pada Vukovara i zločina u Škabrnji. Centralni događaj u Vukovaru, pod nazivom "Hrabrost, žrtva, sloboda," održava se u dvorištu "Dr." Juraj Njavro" Nacionalna Memorijalna Bolnica. Okupljanju se očekuje najmanje 100.000 ljudi iz Hrvatske i Bosna i Hercegovina.
Historijska opsada i vojni detalji
Odbrana Vukovara je prekinuta 18. novembra 1991. godine, nakon 87-dnevne opsade Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga. 204. Vukovarska brigada branila je grad sa oko 1.800 pripadnika, uključujući dobrovoljce Nacionalne garde, policije i HOS-a. Tokom opsade, grad je bio na meti značajne vojne opreme, uključujući 350 topova, 60 aviona i 1.600 oklopnih borbenih vozila. Napadačke snage sastojale su se od oko 30.000 vojnika.
Sukob je izazvao masovna raseljavanja i gubitke života. Tokom opsade, u gradu je bilo 15.000 civila. Podaci pokazuju da je 22.000 stanovnika Vukovara raseljeno. Ukupan broj ubijenih hrvatskih branilaca i civila je 2.717. Pored toga, 320 ljudi iz Vukovara nalazi se među ukupno 1.725 nestalih i ubijenih tokom Domovinskog rata. Grad je ostao pod okupacijom sve do mirne reintegracije hrvatskog Dunava 15. januara 1998. godine.
Nacionalne komemoracije i političke izjave
Širom zemlje održavaju se razni komemorativni događaji, uključujući ceremonije osvjetljenja svijeća u Splitu, Nerežišti, Vrlici i Ivanacu. U Jelsi je Udruženje hrvatskih veterana i dobrovoljaca Domaćičkog rata organizovalo memorijalnu povorku od Trga preko nosilaca do Crkve Zdravlje Gospe od Račice. Komemoraciju u Škabrnji obeležava kiša i manji odziv u odnosu na prethodne godine.
Politički lideri su se osvrnuli na značaj godišnjice. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, izjavio je da je "Vukovar simbol jedinstva i važno je to zapamtiti po mladima." Premijer Andrej Plenković izrazio je očekivanje dijaloga od nove vlade u Srbiji. Sandra Benčić, predstavnica Mozemo!, izjavila je da "nedostatak mora postati politički prioritet i da se mora rešiti pitanje saradnje sa Srbijom."
Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt
Komentari 0